Cijene na Jadranu rastu – što kažu detalji?

Portal mojecijene.hr izvrstan je projekt koji u gotovo realnom vremenu prati maloprodajne cijene u Hrvatskoj na temelju podataka koje trgovački lanci objavljuju sukladno odluci Vlade.

Usporedba cijena između 2.3. i 26.6.2026. (vidi ovdje) na prvi pogled pokazuje znatno veći rast cijena na Jadranu nego u unutrašnjosti.

Neki su odmah zaključili da je riječ o pohlepi trgovaca, a i premijer Plenković je izrazio čuđenje u svijetu. Pokušajmo ipak pogledati što podaci zapravo govore.

Jadran se crveni. Rast cijena čini se raširen na cijeloj obali. Ali je li stvarno tako?

➡️ U većim obalnim gradovima (Rijeka, Split, Zadar, Pula…) cijene nisu rasle značajno više nego u ostatku zemlje, zapravo ponegdje čak i manje.
➡️ Najveći rast bilježe manje općine, osobito udaljena jadranska mjesta i otoci.
➡️ Najizraženija povećanja pojavljuju se kod domaćih lanaca poput Konzuma i Plodina.

Manja mjesta se crvene. Rijeka i Pula ne.
Gdje ima najviše trgovina? U Zadru. Tamo je i najmanji porast cijena.
U Splitu je najmanje povećanje cijena. Manja mjesta prednjače
Mjesta sa najmanje trgovina i najmanje konkurencije su ona na otocima ili manja mjesta na obali. Tamo trgovci mogu dignuti cijene bez da ih potrošači kazne.

U većim gradovima konkurencija među lancima ograničava prostor za podizanje cijena.
U manjim sredinama konkurencija je slabija, a lanci sa najdužom poviješću izgradnje razgranate mreže trgovina imaju veću tržišnu moć – ali i veće fiksne troškove. U takvom modelu, sezonska potražnja često “pokriva račun” cijele godine.

Teorija ekonomije, još jednom, susreće praksu.

❗ Ako su više cijene posljedica veće potražnje turista, većih troškova i slabe konkurencije, administrativno određivanje cijena, dodatni zakoni i pravilnici te visoki porezi rade upravo suprotno: povećavaju troškove i ne povećavaju broj trgovaca odnosno ne stvaraju konkurenciju. Dugoročno takav pristup obeshrabruje ulaganja i smanjuje ulazak novih igrača na tržište. Upravo to Hrvatska živi.

✳️ Trajnije rješenje je jednostavnije, ali ne toliko intuitivno u politici: manje regulatornih prepreka, niži porezi i lakši ulazak novih trgovaca na tržište. Natjecanje lanaca za naklonost kupaca je i dalje najefikasniji mehanizam za ograničavanje cijena.

❓ Što mislite, hoće li odgovor Vlade RH biti nova runda administrativnog upravljanja cijenama ili ipak jačanje konkurencije kroz manje poreze i manju regulaciju?

Izvor slika: mojecijene.hr