Nakon što je 1. siječnja ove godine započela puna primjena projekta Fiskalizacija 2.0, država već najavljuje njegovo proširenje i na male poduzetnike te subjekte koji nisu u sustavu PDV-a, uključujući i velik broj paušalnih obrtnika. Upravo zato rezultati prvih šest mjeseci provedbe izazivaju dodatnu zabrinutost jer potvrđuju ono na što je stranka Fokus upozoravala od samog početka – Fiskalizacija 2.0 nije donijela stvarnu modernizaciju poslovanja, nego novu razinu administrativnog opterećenja poduzetnika.
Svega 8 posto poduzetnika smatra da je novi sustav značajno doprinio digitalizaciji njihovog poslovanja. Posebno zabrinjava činjenica da, unatoč obvezi korištenja novog sustava, čak 44 posto poduzetnika i dalje dio dokumentacije razmjenjuje putem elektroničke pošte ili u papirnatom obliku. Umjesto pojednostavljenja poslovanja, mnogi su tako dobili dodatne korake i dvostruku obradu podataka.
„Ono što država naziva digitalizacijom zapravo je prebacivanje troškova prikupljanja poreza na leđa poduzetnika. Dok se Poreznoj upravi olakšava posao, tvrtke se suočavaju s novim administrativnim preprekama, troškovima i rizicima. Digitalizacija mora služiti poduzetnicima i njihovoj konkurentnosti, a ne biti sredstvo za širenje birokracije pod novim imenom“, poručuje Gabrjel Deak, predsjednik stranke Fokus.
Dok Porezna uprava ističe procijenjeno administrativno rasterećenje od 120 milijuna eura, prešućuju se stvarni troškovi koje su poduzetnici snosili kroz nadogradnju informacijskih sustava, edukaciju zaposlenika, angažman vanjskih stručnjaka i gubitak produktivnosti tijekom prilagodbe.
„Država barata procjenama ušteda, ali ne govori o stvarnim troškovima koje su poduzetnici morali podnijeti gotovo preko noći kako bi zadovoljili zahtjeve sustava koji je od prvog dana pratio niz tehničkih problema. Ti troškovi ne nestaju – oni se prelijevaju u više cijene proizvoda i usluga te dodatno opterećuju gospodarstvo i građane“ ističe Deak.
Stranka Fokus će uvijek zagovarati niže poreze, manje birokracije i više slobodnijeg poduzetništva, stoga ovim putem zahtijevamo da se svi veliki projekti Porezne uprave i drugih državnih tijela planiraju uz najmanje trogodišnje prijelazno razdoblje.
“Vrijeme je da se odustane od “reformi” koje pod krinkom digitalizacije povećavaju administrativno opterećenje gospodarstva. Hrvatska treba državu koja uklanja prepreke poduzetništvu, a ne državu koja ih stvara i potom proglašava modernizacijom” zaključuje na kraju Gabrijel Deak.