Kakvo rješenje nudimo?

1. RACIONALIZACIJA POSLOVANJA ČISTOĆE – Ušteda oko 60 milijuna kuna godišnje

Čistoća ima oko 2000 zaposlenih. U samo posljednje 4 godine taj broj je narastao za oko 500 ljudi. Iako su radnici na terenu uistinu najmarljiviji dio sustava, administracije je previše nagomilana i tu bi otpuštanjem ljudi na razini godine uštedjeli oko 60 milijuna kuna. Podsjetimo, Čistoća je 2018. godine imala gubitak 50 milijuna kuna, a za 2020. godinu se priča o gubitku od oko 150 milijuna kuna.

2. SMANJENJE BROJA KANTI – Umjesto hrpe kanti i vrećica, samo 2 kante za suhi i mokri otpad!

Trenutni sustav razdvajanja na kućnom pragu je skup i nepraktičan. Vrećice za biootpad se prebrzo raspadaju, a ljudi koji žive u stanovima jednostavno nemaju prostora za takvo razdvajanje otpada. Stoga je rješenje razdvajanje na suhi i mokri otpad, nakon čega se daljnja selekcija radi u sortirnici (čime se postiže isti efekt recikliranja). Iskoristivi dio otpada se potom reciklira dok ostatak ide u bioplinsko postrojenje ili energanu. Kućanstvima s okućnicama bi bili ponuđeni i komposteri kako bi doma mogli kompostirati te kasnije to koristiti za uzgoj biljaka. To smanjuje broj kanti na ulicama, ali i optimizira rad Čistoće u smislu manjeg potrebnog broja kamiona, manje prijeđenih kilometara, manje potrošnje goriva i slično.

3. IZGRADNJA ENERGANE – Korištenje otpada za dobivanje električne energije i grijanje!

Hrvatska je jedna od samo 3 zemlje u EU koja nema energanu. Pretvorbom otpada u energiju se može uštedjeti na razini godine 173 milijuna kuna (prema Barometru konkurentnosti) temeljem supstitucije fosilnih goriva otpadom kao energentom. Kako količina otpada iz godine u godinu raste, taj iznos bi u budućnosti bio i znatno veći. Treba naglasiti da iz energane izlazi čist zrak zbog čega je ona ekološki puno prihvatljivija od odlaganja otpada na deponij čime se zagađuje okoliš. Treba reći i da nakon procesa u energani ostaje pepeo koji se može koristiti kod gradnje cesta ili za beton.

U tako posloženom procesu, samo 7% ili manje od količine početnog otpada na kraju završava na odlagalištu.

To je rješenje za gospodarenje otpadom kakvo je potrebno gradu Zagrebu. Umjesto kantograda, zagađenog okoliša i minusa u Čistoći, nudim održiv model gospodarenja otpadom gdje otpad koristimo kao sirovinu kroz recikliranje, ali i kao energent kroz energanu.

Naravno, prije svega toga, fokus treba staviti na edukaciju i prevenciju sprečavanja nastanka otpada.